Kako su se smijali kada je teško stečena reputacija Britanije za pragmatičnu i stabilnu vladu pala u kaos nakon glasanja za Brexit.

Kako su likovali i s oduševljenjem ponavljali "rekli smo vam" kada je Liz Tras svojim nepromišljenim potezom predstavila mini-budžet s nefinansiranim smanjenjem poreza, što je izazvalo pad funte i rast kamatnih stopa.

Bio sam u Vašingtonu tokom godišnjeg sastanka Međunarodnog monetarnog fonda kada je Banka Engleske morala intervenirati kako bi spasila tržište obveznica od kolapsa. Osjećaj likovanja među svjetskim donosiocima politika bio je očigledan.

Lažna zabrinutost za zemlju koja je, čini se, izgubila svoj pravac nije mogla sakriti zadovoljstvo mnogih zbog britanskih problema. Uživali su u tome.

Ali sada se situacija preokrenula, a eurozona, posebno Francuska, ponovo je pod lupom. Nasuprot tome, Britanija izgleda kao utočište stabilnosti i relativne razumnosti. Uloge su zamijenjene.

Istina je da je popularnost Sira Kira Starmera opala otkako je stupio na vlast prije manje od šest mjeseci, i tačno je da je njegov kancelarov prvi budžet naišao na žestoke kritike javnosti. Poslovni lideri, farmeri i penzioneri su nezadovoljni.

Ali u poređenju s političkim i fiskalnim haosom koji je zahvatio Francusku, položaj Britanije djeluje smireno i odlučno.

Iako je kancelarka Rejčel Rivs prije nešto više od mjesec dana najavila nepopularne poreze od 40 milijardi funti, barem možemo biti relativno sigurni da će se oni sprovesti, osiguravajući time stabilnost tržišta duga.

U Francuskoj situacija nije tako jednostavna. Pokušaji da se zatvori uporan fiskalni deficit od preko 6% povećanjem poreza i smanjenjem potrošnje u vrijednosti od 60 milijardi eura naišli su na politički otpor koji prijeti da potopi vladu Mišela Barnijea i potencijalno okonča predsjedništvo Emanuela Makrona.

Za one upoznate s kompleksnim mehanizmima francuskog ustava, teško je predvidjeti kako će se trenutni zastoj završiti, ali tržišta već zvone na uzbunu, slično kao u vrijeme vrhunca dužničke krize eurozone između 2009. i 2012.

Ako mala zemlja poput Grčke može ugroziti evropski monetarni savez, kao što je to činila tada, zamislite šta bi mogao učiniti ekonomski div poput Francuske – jedne od dva temelja evropskog ekonomskog i političkog saveza.

Evropa se opet nalazi na ivici provalije. Iako je mnogo puta ranije uspjela izbjeći pad, sadašnja situacija izgleda prilično očajna.

Francuska kriza podsjeća na prijetnju zatvaranja vlade koja redovno pogađa Vašington kada zakonodavci odbiju podići granicu duga.

U Francuskoj se nijedan dug ne može podići bez parlamentarne odobrenosti, što znači da bi neuspjeh budžeta mogao dovesti do ozbiljnog rizika od neplaćanja obaveza.