Kyiv, 18. august 2024 — Ukrajina je izvela neke od svojih najhrabrijih i najznačajnijih vojnih operacija do sada, napadajući duboko unutar ruske teritorije dok sukob između dviju nacija ulazi u kritičnu fazu. Nedavni napadi predstavljaju značajnu eskalaciju rata, s ukrajinskim snagama koje ciljaju ključnu rusku infrastrukturu u očiglednom pokušaju da poremete ruske vojne sposobnosti i logističku podršku.

Napadi i Njihov Uticaj

U ranim jutarnjim satima 18. augusta, ukrajinski dronovi i raketni napadi pogodili su nekoliko ciljeva u ruskim regijama Belgorod i Brjansk, koje se nalaze blizu ukrajinske granice. Ove regije su služile kao ključne pozicije za ruske vojne operacije od početka invazije u februaru 2022. godine. Među ciljevima su bili veliki skladište municije, željeznički čvor koji je ključan za transport vojne opreme i elektrana koja snabdijeva nekoliko vojnih objekata električnom energijom.

Napadi su prouzrokovali značajnu štetu, a prijavljene su velike eksplozije u skladištu municije, koje su poslale oblake dima u nebo. Ruske vlasti su potvrdile napade, priznajući štetu, ali umanjujući njen uticaj na ukupne vojne operacije. Međutim, nezavisni analitičari sugeriraju da bi ovi napadi mogli imati značajan uticaj na sposobnost Rusije da održi svoje vojne operacije u istočnoj Ukrajini.

Ukrajinska Strategija

Ovi napadi su dio šire ukrajinske strategije da oslabi rusku vojnu infrastrukturu daleko od linija fronta. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski više puta je naglašavao potrebu da se borba prenese na teritoriju Rusije, izjavljujući da je "jedini način da se okonča ovaj rat da se dovede do izvora". Napadi predstavljaju hrabar potez Kijeva da promijeni dinamiku sukoba, koji je uglavnom bio iscrpljujući rat u istočnoj Ukrajini.

Vojni stručnjaci vjeruju da Ukrajina koristi nove raketne sisteme dugog dometa koje su joj dostavili zapadni saveznici. Ovi sistemi, koji su značajno proširili domet Ukrajine, omogućavaju Kijevu da cilja ruske resurse koji su prethodno bili van dometa. Ovo se smatra ključnim razvojem u ukrajinskoj kontraofanzivi, koja je postigla postepene uspjehe u ponovnom zauzimanju teritorija u regijama Donjeck i Lugansk.

Ruski Odgovor

Kremlj je osudio napade, nazvavši ih "terorističkim djelima" i obećao odmazdu. Ruski predsjednik Vladimir Putin sazvao je hitan sastanak Vijeća sigurnosti kako bi raspravio situaciju. U televizijskom obraćanju, Putin je upozorio Ukrajinu i njene zapadne pristalice da će Rusija odgovoriti "brzo i odlučno" na svaki daljnji napad na svoju teritoriju.

Kao odgovor na ukrajinske napade, Rusija je pojačala svoje raketne i dron napade na ukrajinske gradove, uključujući glavni grad Kijev. Ovi odmazdni napadi ciljali su civilnu infrastrukturu, što je dovelo do žrtava i dodatno pogoršalo ionako tešku humanitarnu situaciju u Ukrajini. Međunarodna zajednica izrazila je zabrinutost zbog eskalacije, pozivajući na deeskalaciju i ponovno pokretanje mirovnih pregovora.

Međunarodne Reakcije

Međunarodna zajednica ostaje duboko podijeljena oko sukoba. Zapadne nacije, posebno one u NATO-u, uglavnom podržavaju pravo Ukrajine na samoodbranu, pružajući vojnu pomoć i ekonomske sankcije protiv Rusije. Sjedinjene Države i Europska unija osudile su ruske odmazde na civilne oblasti kao ratne zločine, dok su ponovo potvrdile svoju opredijeljenost za podršku Ukrajini.

S druge strane, ruski saveznici, uključujući Kinu i Iran, kritizirali su ukrajinske napade, optužujući Kijev za eskalaciju sukoba. Ove zemlje pozvale su na trenutni prekid vatre i nastavak mirovnih pregovora, iako su takvi razgovori malo vjerovatni s obzirom na trenutnu intenzivnost sukoba.

Gledajući Naprijed

Kako rat traje bez naznaka skorog završetka, nedavni ukrajinski napadi predstavljaju značajnu eskalaciju koja bi mogla imati dalekosežne posljedice. Obje strane izgledaju odlučne da postignu svoje ciljeve vojnim sredstvima, čime se povećavaju ulozi i mogućnost daljnje regionalne destabilizacije.

Za Ukrajinu, ovi hrabri napadi mogu biti neophodan korak u ponovnom uspostavljanju kontrole nad njenom teritorijom i osiguravanju povoljne pozicije u bilo kakvim budućim pregovorima. Za Rusiju, međutim, napadi predstavljaju direktan izazov njenoj vojnoj dominaciji i mogu izazvati još agresivniji odgovor.

Naredne sedmice će biti ključne u određivanju pravca sukoba, s potencijalom za dalju eskalaciju ili, alternativno, za proboj u naporima da se obje strane dovedu za pregovarački sto. Za sada, rat se nastavlja, s običnim civilima koji nose najveći teret patnje dok sukob ulazi u još jednu opasnu fazu.