Hobotnice su jedno od najinteresantnijih i najstarijih bića u okeanu, i broje oko 300 vrsta. Najstariji pronađen fosil hobotnice dolazi od primjerka koji je živio prije 296 miliona godina.
Jedna su od najinteligentnijih životinjskih vrsta na planeti, i jedna od rijetkih koje posjeduju mogućnost kamuflaže, kao i mogućnost pune regeneracije udova. Pripadaju porodici Cephalopoda, zajedno sa lignjama i sipama. Hobotnice su oduvijek fascinirale naučnike svojim vanzemaljskim izgledom, i unikatnim karakteristikama koje ćemo istražiti u ovom članku.

Fizičke karakteristike i mehanizmi za odbranu

Jedna od prvih karakteristika koje se mogu primjetiti kod hobotnica je njihov unikatan izgled. Tijelo hobotnica se sastoji od glave i osam krakova koji su prekriveni pipcima sa donje strane. Na svakom kraku se nalazi oko 200 pipaka koje koriste za lov i kretanje. Ovi pipci su toliko osjetljivi da im takođe služe za čulo ukusa i dodira. Dvije trećine neurona u tijelu hobotnica se nalaze upravo u ovim krakovima za koje naučnici kažu da svaki ima svoj "um". Ovo je zahvaljujući tome što hobotnice mogu da koriste dva ili tri kraka za jednu radnju, a ostale za drugu u isto vrijeme. Krakove takođe mogu da regenerišu u potpunosti.

Nemaju kosti niti oklop, tako da se mogu sakriti i provući kroz najuže prostore, što im pomaže u izbjegavanju predatora, i čini ih odličnim stealth lovcima. Jedini čvrsti dio njihovog tijela je "kljun" koji se nalazi na donjem dijelu, gdje se svi krakovi sastaju.

Još jedna karakteristika kojom se koriste u odbrani protiv predatora je njihova "tinta", koju mogu da ispuste u vodu oko predatora kada se osjećaju ugroženo i u opasnosti. Ova tinta privremeno zbunjuje predatora, i otupljuje mu čula ukusa i mirisa, što hobotnici daje dovoljno vremena da umakne ili se sakrije.

Njihova koža je ipak, jedna od najinteresantnijih karakteristika u cijelom životinjskom svijetu. Pored toga što imaju punu mogućnost mijenjanja boja  - poput kameleona i još nekih životinjskih vrsta - hobotnice takođe imaju mogućnost da promijene oblik i teksturu svoje kože u djeliću sekunde, što im daje mogućnost da uvjerljivo imitiraju korale, stijene i ostale površine na dnu okeana. Ova unikatna karakteristika im takođe omogućava da imitiraju oblike nekih opasnijih životinja, kako bi obeshrabrili predatore.

Najmanja vrsta hobotnice se zove Octopus Wolfi, raste do 2.5cm i teži do 1gr, dok najveća, Enteroctopus dofleini (Džinovska Pacifička Hobotnica) raste do nevjerovatnih 5 metara u prečniku, i teži do 50kg.
Prema National Geographic-u, najveća ikad zabilježena hobotnica težila je 272kg, i imala je 9.1 metara u prečniku.

Inteligencija

Nevjerovatna inteligencija hobotnica ne prestaje da fascinira naučnike, a ono što ih čini još fascinantnijim je činjenica da su se njihova inteligencija i nevjerovatne konigtivne sposobnosti razvile potpuno drugačijim putem nego kod ljudi. Generalno su jedna od najinteligentnijih životinjskih vrsta na našoj planeti i jedna od rijetkih koje su primjećene da koriste oruđe, što pokazuje iznadprosječnu inteligenciju u životinjskom svijetu.

Ove životinje imaju ukupno 9 mozgova. Jedan centralni u glavi, i još po jedan u svakom kraku. Kao što smo već spomenuli, ovo im omogućava da svaki krak misli za sebe što im daje nevjerovatne multitasking sposobnosti.

Odlični su u rješavanju zagonetki, i poznati su po svojoj sposobnosti da spretno pobjegnu iz akvarijuma. Mogu samostalno iznutra otvoriti tegle u kojima se nalaze i izaći, kao i odvezati različite čvorove. Postoji čak i špekulacija da su hobotnice ustvari prva inteligentna bića na našoj planeti.

Imaju plavu krv, i tri srca

Krv hobotnica je plava. Ovo je zahvaljujući proteinu Hemocyanin u njihovoj krvi, koji je baziran na bakru. Njihova tri srca su podjeljena. Jedno srce obskrbljuje organe, dok druga dva obskrbljuju njihove škrge.

Hobotnice plivaju tako što usisavaju vodu u svoje tijelo i pod velikim pritiskom je izbacuju kroz cijev koja se zove sifon, što ih pomjera naprijed. Kada plivaju, srce koje obskrbljuje organe prestaje da radi. Ovo ih umara, i zbog toga se nagađa da je ovo razlog zbog kojeg hobotnice većinu svog vremena provode na dnu okeana.

Životni vijek, razmnožavanje i ishrana

Životni vijek hobotnica zavisi od vrste. Neke vrste žive oko 6 mjeseci, dok neke druge, veće vrste hobotnica žive i to 5 godina.

Pretežno preferiraju samoću, i dolaze u kontakt sa drugim pripadnicima vrste samo kad im je vrijeme za razmnožavanje. Ipak, neke vrste su pokazale socijalnije ponašanje od drugih.

Razmnožavanje hobotnica je za njih nažalost kobno. Oplodnja se vrši tako što mužijak, koristeći specijalizovanu ruku zvanu Hektokotilus dostavlja spermu u mantilnu šupljinu ženke. Ženke mogu da polože oko 350.000 jaja, ali nakon što se jaja izlegu tijelo ženke počinje da prolazi kroz ćelijski kolaps, što je na kraju i ubije. Mužijak takođe umire ubrzo nakon parenja.

Ishrana hobotnica se zasniva na drugim, manjim morskim bićima kao što su školjke, rakovi i ribe. Bebe hobotnica žive u planktonskim oblacima i hrane se larvama drugih životinja dok ne odrastu. Neke vrste hobotnica koje žive bliže površini mora se takođe hrane i pticama.

Hobotnice su bez sumnje jedna od najzanimljivijih vrsta na našoj planeti. Njihova inteligencija, biologija i fiziologija ih čine fascinantnim predmetom proučavanja kako za naučnike tako i za sve ljubitelje okeana. Svaka karakteristika kojom vladaju je interesantnija od prethodne što ih čini jednom od najvećih misterija i čuda okeana, kao i planete Zemlje.