Nedavno otkriveno hipersonično oružje GDF-600 iz Kine moglo bi značajno promijeniti savremeni rat, naročito u strateškim područjima poput Tajvanskog prolaza i Južnog kineskog mora.

Razvijeno od strane Guangdong Aerodynamic Research Academy i predstavljeno na Zhuaiji sajmu avijacije u južnoj Kini, GDF-600 je boost-glide hipersonična letjelica koja može postići brzinu od Mach 7 (5.370 milja na sat). Raspon joj je između 200 i 600 kilometara (124 do 373 milje). Ovaj sistem je dizajniran da nosi različite podmunicije, poput supersoničnih raketa, dronova i municije koja kruži, što mu omogućava da izvrši napade na više ciljeva.

Jedna od najistaknutijih karakteristika GDF-600 jeste njegova sposobnost da ispušta teret tokom leta, što povećava njegovu svestranost za kinetičke udare, elektronski rat (EW) i izviđanje. Ova sposobnost mogla bi Kini donijeti značajnu prednost u ometanju odbrambenih sistema neprijatelja, posebno u visokorizičnim područjima gdje su brzi napadi na više ciljeva ključni. Međutim, tehnološki izazovi u vezi sa ispuštanjem tereta pri hipersoničnim brzinama i dalje ostaju značajni, što je prepreka s kojom se suočava i američka vojska dok razvija slične sisteme.

Ako se u potpunosti realizuje, GDF-600 bi mogao ojačati kineski hipersonični arsenal, naročito u regionalnim sukobima. Integracija EW sistema u teret bi mogla učiniti ovo oružje još moćnijim, ometajući neprijateljski radar, narušavajući komunikaciju i neutralizujući odbrambene mjere. Ova mogućnost ispuštanja EW opreme tokom leta pomogla bi Kini u uništavanju taktičkih ciljeva, čineći odgovor neprijatelja teže izvedivim.

Kineska upotreba NNEMP oružja protiv Tajvana

Potencijalna upotreba nenuklearnih elektromagnetnih impulznih (NNEMP) oružja od strane Kine također izaziva zabrinutost. NNEMP oružje, koje se može napraviti korišćenjem komercijalno dostupnih komponenti, kompaktno je i može se montirati na dronove ili kamione. Ova oružja mogu onesposobiti ključnu infrastrukturu, izazivajući masovne nestanke struje.

Izvještaj iz 2021. godine koji je izradila EMP Task Force for National Homeland Security pri Ministarstvu energetike SAD-a upozorava da bi jedan NNEMP napad na manje od 100 transformatora mogao izazvati regionalne ili čak nacionalne nestanke struje, ometajući vojne operacije koje zavise od civilne elektroenergetske mreže. Izvještaj ističe da zemlje poput Kine, Rusije, Sjeverne Koreje i Irana aktivno razvijaju NNEMP kapacitete.

Ova oružja se smatraju sredstvom za izvođenje "ratovanja crnih out-a", gdje se ključna infrastruktura onesposobi, ozbiljno ometajući civilne i vojne sisteme. U sukobu, lakoća nabavke i upotrebe NNEMP oružja mogla bi ih učiniti privlačnom opcijom za državne i nedržavne aktere.

NNEMP oružja bi također mogla biti strateški alat za Kinu kako bi izbjegla rizike eskalacije povezane s napadima visokoenergetskih elektromagnetnih impulzsa (HEMP), koji su često povezani s nuklearnim ratom.

Tin Pak je u članku iz 2024. godine za Henry M. Jackson School of International Studies napomenuo da Kina NNEMP oružje vidi kao produžetak sajber ratovanja, omogućavajući iste efekte kao i HEMP, ali bez izazivanja rizika od nuklearne eskalacije. Ovo smanjuje prag njihove upotrebe, čineći ih izvodljivijom opcijom za stratešku zastrašivanje ili vođenje vojnog djelovanja.

Tajvan, koji se često spominje kao potencijalna meta u kineskoj vojnoj strategiji, mogao bi biti posebno ranjiv na NNEMP napade. Stručnjaci upozoravaju da bi Kina mogla upotrijebiti NNEMP oružje u kampanji "šok i nevjerica" protiv Tajvana kako bi paralizovala njegove komunikacijske mreže, potencijalno natjeravši Tajvan na kapitulaciju prije nego što čak pokrene amfibijski napad na ovu ostrvsku naciju.

U odgovoru na ove prijetnje, Tajvan je napravio korake kako bi ojačao ključne vojne objekte. Na primjer, komandni centri tajvanske vojske su unaprijeđeni 2023. godine kako bi izdržali HEMP napade.