Opsežna studija objavljena u časopisu JAMA Network Open otkrila je da je broj djece i odraslih s dijagnozom poremećaja iz autističnog spektra (ASD) u Sjedinjenim Američkim Državama porastao za 175 posto u protekloj deceniji.

Istraživanje je analiziralo elektronske zdravstvene kartone i podatke o osiguranju više od 12,2 miliona pacijenata u velikim američkim zdravstvenim sistemima od 2011. do 2022. godine. Rezultati pokazuju da je broj dijagnoza autizma kod djece od pet do osam godina značajno porastao sa 2,3 na 1.000 u 2011. na 6,3 u 2022.

Uočene promjene u rodnim razlikama i rasnim skupinama

Autizam je tradicionalno pogađao više dječake nego djevojčice, ali rezultati pokazuju da se taj “rodni jaz” u dijagnozama smanjuje. Najveći porast u dijagnozama zabilježen je među mladim odraslima, ženama i djevojčicama. Dijagnoze kod djevojčica su porasle za 305 posto, dok su kod dječaka porasle za 185 posto. Kod odraslih žena zabilježen je porast od 315 posto, dok je kod muškaraca porast iznosio 215 posto. Najveći rast zabilježen je kod odraslih od 26 do 34 godine, sa povećanjem dijagnoza od 450 posto.

Studija takođe naglašava rasne razlike u dijagnozama autizma, jer su stope najviše među autohtonim populacijama, uz značajne skokove u dijagnozama među djecom Afroamerikancima, Azijatima, Američkim Indijancima/Aljaska domorocima i Hispanoamerikancima u poređenju s bijelom djecom.

Uticaj pandemije COVID-19 na dijagnoze autizma

Tokom početka pandemije COVID-19 u 2020. godini, došlo je do smanjenja dijagnoza autizma, što autori pripisuju poremećajima u zdravstvenim uslugama. Međutim, stope su se oporavile 2021. i 2022. godine, premašivši nivoe iz perioda prije pandemije.

Faktori koji utiču na porast dijagnoza: prenatalna izloženost BPA i drugi faktori

Vodeći istraživač, Luke Grosvenor iz Kaiser Permanente-a, izjavio je: “Poboljšanje i proširenje univerzalnog razvojnog screeninga vjerovatno doprinosi povećanju stope dijagnoza koje smo zabilježili u ovoj studiji. Veličina porasta i varijabilnost po dobi, spolu, rasi i etničkoj pripadnosti sugerišu da i drugi faktori, osim poboljšanog screeninga, doprinose ovom povećanju.”

Pored proširenih metoda screeninga i većeg broja dijagnostičkih kriterija, najnovije studije sugerišu da određeni ekološki i biološki faktori također mogu igrati ulogu.

Australijska studija objavljena u Nature Communications otkrila je povezanost između visokog nivoa izloženosti bisfenolu A (BPA), uobičajenom hemijskom spoju u plastici, tokom trudnoće i povećanja simptoma autizma kod dječaka. BPA se često koristi u pakovanju hrane, kozmetici i papirnim računima.

Studija je analizirala oko 1.800 djece u dvije grupe majki i djece – iz Geelonga, Australija, i New Yorka. U australskoj grupi, istraživači su otkrili da su dječaci rođeni od majki s višim nivoima BPA u urinu bili tri puta skloniji pokazivanju simptoma autizma do dvije godine starosti, te šest puta skloniji dijagnozi do jedanaeste godine u poređenju s dječacima sa nižom izloženošću BPA.

Profesorica Anne-Louise Ponsonby, koautorica studije, navela je: “Izloženost hemikalijama iz plastike tokom trudnoće već je u nekim studijama povezana s naknadnim autizmom kod djece. Naše istraživanje je važno jer pokazuje jedan od bioloških mehanizama koji mogu biti uključeni. BPA može ometati razvoj mozga muških fetusa kontrolisan hormonima na nekoliko načina, uključujući i blokiranje ključnog enzima, aromataze, koji kontroliše neurohormone i posebno je važan za razvoj muškog fetalnog mozga.”

Ponsonby je takođe istakla da je autizam multifaktorski poremećaj te da je BPA samo jedan od mogućih faktora.

Ova tvrdnja je podržana i pregledom iz 2021. godine, koji je pokazao da osobe rođene prerano imaju 3,3 puta veću vjerovatnoću da će imati autizam u poređenju sa onima rođenim u punom terminu. Prerano rođena djeca suočavaju se s povećanim rizikom od komplikacija pri rođenju i upala, što su faktori koji su povezani s autizmom.