Rezultati "Longitudinalne studije australijske djece", koju je finansirala australijska vlada, otkrili su značajnu povezanost između rane izloženosti ekranima i povećanog rizika od poremećaja iz autističnog spektra (ASD).

Studija, objavljena u časopisu JAMA Pediatrics, analizirala je upotrebu televizije, videa i interneta kod dvogodišnje djece, prateći dijagnoze ASD-a do njihove 12. godine. Praćenjem razvoja 5.107 djece, studija je utvrdila da su djeca koja su provodila više od 14 sati sedmično pred ekranima prije navršene druge godine imala 80% veći rizik od dijagnoze ASD-a između šeste i dvanaeste godine u poređenju s djecom koja su imala manju izloženost. 

Studija je pronašla 145 djece koja su do 12. godine dobila dijagnozu ASD-a, pri čemu je kod dječaka dijagnoza bila četiri puta češća nego kod djevojčica. Ipak, studija naglašava da vrijeme pred ekranima ne uzrokuje direktno autizam.

Unatoč tome, roditelji bi trebali biti oprezni s količinom vremena koje djeca provode pred ekranima, posebno zbog sve veće prisutnosti digitalnih medija.

Istraživači također preporučuju da kliničari postavljaju pitanja o vremenu pred ekranima tokom ranog djetinjstva kako bi bolje procijenili razvoj djece. Ograničavanje vremena pred ekranima u ranom djetinjstvu može podržati zdraviji i cjelovitiji razvoj.

Rana digitalna izloženost povezana i s atipičnom senzornom obradom kod mališana
Druge studije pružaju dodatni kontekst ovim otkrićima.

U još jednoj studiji objavljenoj u JAMA Pediatrics, rano izlaganje digitalnim medijima povezano je s atipičnom senzornom obradom kod mališana. Studija je analizirala podatke 1.471 djeteta iz Nacionalne studije djece (NCS) Nacionalnog instituta za zdravlje djece Eunice Kennedy Shriver.

Pomoću multinomijalne regresije i "Senzornih profila za dojenčad/mališane", djeca su dobila ocjene - niska registracija, traženje senzacija, senzorna osjetljivost i izbjegavanje senzacija - kako bi se procijenio njihov senzorni razvoj. Rezultati su pokazali da je izloženost televiziji ili videu već od 12 mjeseci bila povezana s nepravilnostima u senzornoj obradi do 33. mjeseca života. Djeca s visokom izloženošću ekranima u toj dobi imala su dvostruko veću vjerovatnoću da će pokazivati "nisku registraciju" senzornog ponašanja.

Do 18. mjeseca, viša izloženost bila je povezana s većim rizikom od izbjegavanja senzacija i niske registracije. Do 24. mjeseca, veća izloženost ekranima bila je povezana s povećanim rizikom od traženja senzacija, senzorne osjetljivosti i izbjegavanja senzacija. Ove razlike u senzornoj obradi uključuju pojačanu osjetljivost na vizuelne, zvučne, mirisne, okusne i druge stimuluse, koji su česti među djecom s dijagnozom ASD-a.

Istraživači su zaključili da "izloženost digitalnim medijima može biti potencijalni faktor rizika za razvoj atipičnih senzornih profila".

Pored toga, druga istraživanja su otkrila da izlaganje ekranima može uticati na hemiju mozga, što dovodi do promjena u ključnim neurotransmiterima poput melatonina, dopamina, acetilholina i gama-aminomaslene kiseline (GAMA). Nedostatak melatonina, hormona koji reguliše ciklus spavanja, često se javlja kod osoba s ASD-om.