Istraživači su otkrili da vulkanski pepeo i pećine od lave na Marsu mogu sadržavati tragove nekadašnjeg mikrobnog života, kako je detaljno opisano u studijama objavljenim u septembru i novembru.

Predstojeća misija rover "ExoMars Rosalind Franklin", čije je lansiranje zakazano za 2028. godinu, istraživat će oblast Oxia Planum, koja se procjenjuje na starost između 4 i 3,7 milijardi godina. Ova oblast sadrži tamne stijene koje su možda štitile slojeve bogate mineralima i potencijalnim tragovima nekadašnjih oblika života.

Ovaj rover će analizirati uzorke koristeći sofisticirane ugrađene instrumente, upoređujući sastav stijena s onima na Zemlji kako bi identifikovao moguće znakove života. Ciljno područje je previše neravno da bi rover mogao voziti direktno po njemu, ali će se usmjeriti na proučavanje odlomljenih stijena u potrazi za dokazima.

Paralelno s time, istraživanja vulkanskih pećina na španskom ostrvu Lanzarote, sprovedena u saradnji istraživača sa Univerziteta Južne Floride, Portugala, Španije i Italije, otkrivaju da takvi prostori mogu sadržavati očuvane minerale i organske spojeve. Ovo je slično onome što bi moglo postojati u marsovskim pećinama od lave, što bi moglo rasvijetliti potencijal za nekadašnji mikrobni život na Marsu i pružiti nove metode za identifikaciju biosignatura.

"Iako ove stijene ne možemo proučavati uživo, rover će snimati slike za detaljniju analizu materijala," izjavila je Emma Harris, doktorantkinja Prirodnjačkog muzeja u Londonu, koja je zajedno sa svojim timom proučavala podatke prikupljene satelitima u orbiti. "Također može koristiti lasere na stijenama kako bi otkrio njihov hemijski sastav, koji potom možemo uporediti sa stijenama na Zemlji kako bismo saznali o kakvim se materijalima radi."

Harris je također naglasila da rover neće moći voziti po drevnim vulkanskim stijenama na lokalitetu Oxia Planum zbog njihove neravne površine, ali se nada da će neki odlomljeni komadi tih formacija omogućiti detaljniju analizu i potvrditi hipotezu o taloženju vulkanskog pepela.

U međuvremenu, studija sprovedena na Lanzaroteu ukazuje na to da vulkanske pećine na Marsu mogu sadržavati očuvane minerale i organske spojeve slične onima pronađenim u zemaljskim vulkanskim pećinama. Ovo otkriće dodatno ističe značaj istraživanja takvih okruženja u kontekstu astrobiologije i identifikacije znakova života na Marsu i drugim nebeskim tijelima.

Kombinacija rezultata ovih istraživanja i napredne tehnologije doprinosi napretku istraživanja Marsa. Sve veće razumijevanje geološke i klimatske istorije Crvene planete postaje ključno za rasvjetljavanje mogućnosti da je Mars nekada bio nastanjiv. Povezivanjem potencijalnih tragova drevnog mikrobnog života u marsovskim pećinama od lave i očuvanih slojeva bogatih mineralima od drevnih vulkanskih erupcija, ljudska potraga za razumijevanjem postojanja života izvan Zemlje mogla bi doživjeti značajan napredak.