U Nizozemskoj, nova vlada je najavila smanjenje beneficija za azilante. Odbijenim tražiteljima azila u ovoj zemlji EU u budućnosti će se poticati da napuste zemlju tako što više neće primati beneficije u naturi, poput mjesta za spavanje i osnovnih životnih potrepština. U holandskom jeziku to je poznato kao „shema krevet-kupka-hljeb“.

„Od 1. januara 2025. državni doprinos za smještaj ljudi koji su već odavno trebali napustiti zemlju bit će ukinut“, izjavila je holandska ministrica za azil Marjolein Faber. Faberova, koja pripada desničarskoj Stranci za slobodu (PVV) Geerta Wildersa, konsultovala se s pet glavnih gradova koji pružaju hitni smještaj prema ovom programu. „Zalažem se za povratak [ilegalnih imigranata], a ne za subvencionisani smještaj“, dodala je ministrica.

Od 2019. godine odbijenim tražiteljima azila u Amsterdamu, Rotterdamu, Utrechtu, Eindhovenu i Groningenu pružana je vladina finansijska podrška kako bi se spriječilo da uzrokuju javne nerede. U budućnosti će gradovi biti slobodni da sami odluče hoće li nastaviti s pružanjem smještaja tim ilegalnim imigrantima o svom trošku.

Amsterdam je već najavio da će nastaviti s ovim bar do sljedeće godine, ali gradovi koji se odluče pridržavati ovog programa mogli bi se suočiti s reakcijom lokalnih poreskih obveznika.

Holandski javni emiter NOS izvijestio je da je vlada dosad trošila oko 30 miliona eura godišnje za smještaj tražitelja azila koji su trebali napustiti zemlju.

Holandska novinska agencija ANP izvijestila je da bi se prihvat azilanata u zemlji „značajno smanjio“ ukoliko bi se pravno proglasila kriza. Time bi odbijenim migrantima moglo biti naloženo prisilno protjerivanje brže, dok bi se također pojačala unutrašnja kontrola granica.

Međutim, Evropska komisija je prošlog mjeseca upozorila da Nizozemska ne može jednostavno proglasiti takve mjere jer vlada nije uspjela „demonstrirati“ da prihvat migranata predstavlja stvaran problem. Stav Komisije je iznenađujući, s obzirom da je prethodna holandska vlada pala u julu 2023. zbog nekontrolisane politike migracija.

Najmanje četiri političke stranke u Holandiji postigle su koalicioni sporazum koji uključuje 10 prijedloga, fokusiranih na stroge azilantske reforme i zahtjeve za integraciju, kao i privremeni „Zakon o azilantskoj krizi“ koji omogućava dalekosežne mjere u vezi s migracijom. I pored toga, čini se da Komisija jednostavno ignoriše volju birača.

Lider stranke Forum za demokratiju (FVD) Thierry Baudet izrazio je zabrinutost: „Nakon 'velike pobjede desnice na izborima', zapravo nismo napravili nikakav napredak: nema zaustavljanja imigracije, nema reemigracije, nema NEXIT-a, nema poreskih olakšica, nema temeljne revizije klimatske politike, i tako dalje. Zašto još uvijek nema obećanog napretka?“

Raspoloženje protiv azila, kao i protiv vladinog finansiranja rata u Ukrajini, također se pojačava u PVV-u. Wilders je nedavno oštro kritizirao premijera Dicka Schoofa kako bi smirio birače, kada je ovaj najavio na platformi X da je ponovo obećao Ukrajini nekoliko stotina miliona eura.

„Jeste li razgovarali o korupciji u toj zemlji?“ pitao je Wilders premijera. Tokom izborne kampanje prošle godine, Wilders je također bio veoma kritičan prema holandskoj podršci Ukrajini. I pored njegove kritike, Geert Wilders je ove sedmice objavio selfie s ukrajinskim liderom na internetu.

Njegova biračka baza ubrzo je burno reagovala na društvenim mrežama. „Nevjerovatno. Ponosno na slici ne samo s nekim ko je otkazao izbore u svojoj zemlji (i stoga nema legitimitet!), nego i s nekim ko je možda bio uključen u vojni napad na našu vitalnu infrastrukturu. Da li je ovo ono što birači PVV-a žele?“ komentarisao je Pepijn van Houwelingen, član holandskog kabineta.

Politički analitičar Joost Niemoller također je izrazio svoje nezadovoljstvo prema Wildersu: „Smatram da je ovo zaista loše. Ponosno na slici sa Zelenskim. Osigurava punu podršku za rat protiv Rusije.“