Kina pokreće gradnju nove maglev linije: Revolucija u brzom transportu

Kina je započela izgradnju nove maglev (magnetna levitacija) željezničke linije, sa ciljem razvoja vozova koji mogu dostići brzine i do 1.000 km/h. Ovaj projekat naglašava ambiciju Kine da stvori nacionalnu mrežu ultra-brzih maglev vozova i revolucionira transport bržim, tišim i udobnijim opcijama putovanja.

Novi projekat predstavlja proširenje postojeće Changsha Maglev Express linije za dodatnih 50 kilometara prema gradu Liuyang. Trenutna linija, koja povezuje aerodrom Changsha Huanghua sa jugoistočnim dijelom grada, operiše brzinama do 160 km/h, dok je proširenje projektovano za iste brzine. U budućnosti, Kina planira implementirati tehnologiju hiperpetlje (hyperloop) kako bi smanjila otpor zraka u vakuumskim tunelima i postigla brzine bez presedana.

Ambicija Kine: Brže od aviona

Planirana maksimalna brzina maglev vozova, od 1.000 km/h, premašila bi prosječnu brzinu komercijalnih aviona (770–930 km/h). Tako bi se, na primjer, putovanje od Pekinga do Šangaja – udaljenost veća od 1.000 km – moglo preći za manje od dva sata, u poređenju sa tri sata avionom ili 5,5 sati postojećim brzim željeznicama.

Maglev vozovi koriste superprovodne magnete koji eliminišu trenje s prugom, omogućavajući veću brzinu, tišu vožnju i udobniji transport. Kina već decenijama primjenjuje ovu tehnologiju – Šangajski Transrapid maglev, operativan od ranih 2000-ih, postiže brzine do 430 km/h na ruti od 30 kilometara.

Izazovi ultra-visokih brzina

Kineski istraživači, predvođeni Song Tiechengom sa Univerziteta Southeast, razvijaju rješenja za održavanje komunikacije pri ultra-visokim brzinama. Predložili su postavljanje paralelnih kablova unutar vakuumskih tunela, koji bi emitovali elektromagnetne signale, smanjujući prekide u komunikaciji uzrokovane promjenama frekvencija signala. Ipak, ključni izazovi, poput sigurnosti pri skoro-soničnim brzinama, i dalje ostaju.

Globalna utrka u maglev tehnologiji

Dok Kina predvodi razvoj brzih željeznica, i druge zemlje istražuju maglev tehnologiju. Japan trenutno drži svjetski rekord za najbrži voz, sa dostignutih 603 km/h na eksperimentalnoj pruzi 2016. godine. Međutim, visoki troškovi i infrastrukturna ograničenja usporavaju globalnu primjenu maglev sistema. Njemačka i druge nacije takođe ulažu u istraživanja, ali znatno sporijim tempom.

Ekološki transport budućnosti

Kineska investicija od 10,44 milijarde juana (1,44 milijarde dolara) u novu maglev liniju dio je šire strategije za izgradnju pametne, energetski efikasne i ekološki prihvatljive transportne mreže. Ovaj projekat, iako zahtjevan u pogledu troškova i inženjerskih izazova, predstavlja korak ka novoj eri brzog putovanja, nudeći održivu alternativu avionskom transportu za dugolinijska putovanja.