Svi znamo da, ako želimo skupu kafu punu GMO šećera i konvencionalnih mliječnih proizvoda, samo trebamo skrenuti iza ugla i naći Starbucks. Ali, ono što vjerovatno niste znali jeste da Starbucks u svom "bankovnom računu" ima više novca nego mnoge velike banke širom svijeta. Kako je to moguće?

Starbucks ima preko 38.000 prodavnica u 86 zemalja, što je približno jednako broju McDonald’s restorana, s neto vrijednošću od oko 116 milijardi dolara. Prosječna Starbucks prodavnica zarađuje više od 500.000 dolara godišnje. A sad dolazi zanimljiv dio: da li posjedujete Starbucks karticu s uplaćenim novcem? Možda ste je poklonili nekome ili dobili, a ni ne znate gdje je. Taj novac ostaje na kartici, miruje u "Starbucks banci", bez kamata, dok kompanija njime raspolaže kako želi – bez ikakvih bankarskih regulacija.

Tajna Starbucks bogatstva

Osim što zarađuje na precijenjenim napicima, Starbucks profitira i na milionima dolara koji ostaju na ovim karticama. Velike kompanije često imaju Starbucks račune koji funkcionišu poput debitnih kartica, koristeći ih za timska okupljanja i sastanke. Svaka posjeta može koštati od 50 do 100 dolara, a visoki saldi na ovim karticama znače da Starbucks raspolaže ogromnim količinama gotovine.

A kad taj novac jednom uplatite na karticu ili aplikaciju, ne možete ga podići kao gotovinu – sve što možete učiniti jeste kupovati još njihovih proizvoda, bilo da su to napici, prerađeni sendviči ili precijenjene šolje i dodaci.

Biometrijske prijetnje: Palm payment sistem i privatnost

Starbucks je već počeo testirati Amazonov palm payment sistem u Sijetlu, ciljajući starije građane kao prvu grupu za testiranje. Ovaj sistem koristi tehnologiju biometrije, što je korak ka plaćanju licem ili implantima. Iako se to trenutno predstavlja kao "pogodnost", lako bi moglo postati jedina opcija u budućnosti, slično kao što su maske za lice postale obavezne tokom pandemije.

Oni koji su skeptični prema ovim sistemima imaju pravo – čuvanje privatnosti i slobode treba biti prioritet. Nemojte olako prihvatati tehnologije koje dugoročno mogu ograničiti vašu slobodu izbora.